Danas su u literaturi posvećenoj povijesti filozofije rijetki pro­blemski ustrojeni prikazi koji kao ovo znamenito i višekratno objavljivano djelo na suveren, kompetentan i sveobuhvatan način promišljaju i plastično izlažu cjelinu povijesti filozofije, u rasponu od njezinih početaka u ranoj grčkoj misli preko klasič­nih antičkih mislilaca Platona i Aristotela te Plotina i novopla­toničara, teoloških mislilaca patristike i skolastike, njemačkih mistika s kraja srednjeg vijeka i filozofa ranog i klasičnog novog vijeka, sve do Kanta i njemačkih idealista, zaključno s kratkim, ali svagda relevantnim analizama glavnih Nietzscheovih misli.

(Preuzeto sa stranica Matice hrvatske)

»'Predgovor', pa onda i cijela Fenomenologija duha, ključni su tekstovi za razumijevanje Hegelove filozofije u njezinu najunutarnjijem momentu stvaranja spekulativnog mišljenja, a u suvremenoj hrvatskoj filozofijskoj produkciji nisu do sada dobili odgovarajuću pozornost. Nasuprot predstavljanjima i interpretacijama koje su Hegela nerijetko odmjeravale prema nekim drugim filozofijama kao standardom, ovo djelo predstavlja zapućivanje u izvorno tumačenje te u tom smislu predstavlja i obrazac hermeneutičkog postupanja.

Svi pojedini autorski prinosi u zborniku nošeni su jednom idejom: da se, koliko je moguće, pronikne u krajnji smisao i duhovnu motivaciju Hegelova filozofiranja te uvidi njegova suvremenost te relevantnost i u današnjim diskusijama (primjerice, o tzv. »pozitivnim« znanostima i njihovoj paradigmatičnosti). Tekst 'Predgovora' autori su analizirali nastojeći se držati izvornog smisla teksta i čisteći kasnije smislove, tako da se može reći da su u velikoj mjeri doprli do izvorne ideje teksta koji u nekim svojim momentima i dalje ostaje enigma. Pažljivo odvagivanje smisla pojedinih izraza i posebna akribija u odnosu spram izvornog teksta posebno su upadljive značajke cijelog djela.

(Preuzeto sa stranica Matice hrvatske)

Kolege i prijatelji prof. dr. sc. Bože Lujića pripremili su ovaj zbornik kao svoj dar slavljeniku za 70. obljetnicu života, a naslovili su ga prema citatu iz proroka Ezekiela: „Znat će da prorok bijaše među njima“ (33,33).

Zbornik sadrži 43 znanstvena članka koje su urednici rasporedili u dvije veće cjeline: „Pars biblica“ i „Pars historico theologica“. Zbornik sadrži veliki broj izvornih tema relevantnih za polje teologije u području humanističkih znanosti, prvenstveno u granama egzegeze, biblijske teologije, fundamentalne teologije, patristike i kršćanske književnosti te religiozne pedagogije i katehetike.

Pišući o zborniku Taras Barščevski, među ostalim, ističe: „Uvjeren sam da će naći širok krug čitatelja, zainteresiranih ne samo znanstvenim pristupom već i bogatstvom sadržaja za dublje razumijevanje Svetog pisama i teologije“.

Drugi recenzent Domagoj Runje pak navodi: „Ovim zbornikom akademska i šira društvena javnost bolje će se upoznati s vrijednim znanstveno-istraživačkim, nastavnim i pedagoškim doprinosom prof. Bože Lujuća. Taj doprinos doista je velik, osobito za hrvatsko govorno područje te zavrjeđuje da se čitavo društvo oduži jednom svom članu koji je puno napravio za promicanje biblijske znanosti, kulture i dijaloga“.

Na kraju zbornika na tridesetak je stranica donesena i opsežna bibliografija prof. Lujića.

Božo Lujić je svećenik, franjevac Bosne Srebrene, doktor teologije s licencijatom biblijskih znanosti, diplomirani germanist, sveučilišni profesor. Bio je pročelnik Katedre Svetog pisma Starog zavjeta na zagrebačkome Katoličkome bogoslovnom fakultetu i profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Prevoditelj je i vodič po Svetoj zemlji.

Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti

„Odnos religije i filozofije nedvojbeno ima dugu i kompleksnu povijest na Zapadu. Kritičko promišljanje religije vlastito je filozofiji od samih njezinih početaka do danas: od grčke filozofijske kritike pučkih religija i srednjovjekovnih filozofija u službi židovskih, kršćanskih i islamskih teologija, preko novovjekovlja i osobito Humeove te Kantove kritike naravne teologije do rođenja filozofije religije kao zasebne discipline i suvremenih marksističkih te pozitivističkih kritika religije. Riječ je, ne samo o trajno prisutnoj, već i u velikoj mjeri nezaobilaznoj temi filozofije“, stoji u predgovoru ovoga Zbornika radova sa znanstvenoga o istoimenoj temi skupa održanog 3. prosinca 2016. godine na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Katedre filozofije.

Iz svih je priloga vidljivo kako je perspektiva odnosa religije i filozofije bitno dijaloški usmjerena: tematiziranje odnosa filozofije i religije kroz prizmu različitih suvremenih filozofijskih vizura, kao i eksplicitna „filozofija religije“ predstavljaju samo jedno od težišta.