Motivaciju za izradu ove rasprave pronašao sam prvenstveno u tome što je Rawlsova teorijaska misao nedvojbeno jedan od utjecajnijih suvrmenih pokušaja filozofskog problematiziranja pravednosti utemeljenja demokratskih društava zapadne civilizacije.  Jedno od važnijih usmjerenja ove misli teorijski teži ublažavanju problema socijalnog statusa manje imućnih društvenih slojeva. Stoga posljednično problematizira društvene odnose koje eo ipso izaziva slojevitost suvremenih demokratskih društava. Drugo, ne manje važno usmjerenje ove misli teži teorijskom univerzalizmu zasnovanom na etičnom utemeljenju konstrukcije društvenog ugovora.

Iz Uvoda

U izdanju Plejade iz Zagreba i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz tiska je izašla povijesna monografija o Svetozaru Rittigu, katoličkom svećeniku i političaru, jednom je od "najkontroverznijih ličnosti Crkve u Hrvata novijeg doba". Rittig je pučku školu svršio u  Slavonskom Brodu, polazio je glasovitu travničku gimnaziju, a za svećenika je zaređen u Đakovu. Gotovo četvrt stoljeća vodio je Župu sv. Marka, najugledniju župu Zagrebačke nadbiskupije. U Drugom svjetskom ratu pridružuje se partizanima i postaje član ZAVNOH-a. Nakon rata nastavlja djelovati kao predsjednik Komisije za vjerske poslove, zastupnik i ministar. Temeljna je njegova misija bila da između Crkve i Partije ostvari "ako ne pomirbu, a ono bar suživot vjernika i komunista". Osnovao je 1952. Staroslavenski institut u Zagrebu i bio njegov višegodišnji ravnatelj.

Kozmologija je oduvijek bila neizostavna sastavnica čovjekova promišljanja o svijetu. Pitanja o kozmosu i čovjekovu mjestu u njemu, tvz. problem kozmologije, problem je razumijevanja svijeta, koji uključuje nas same i naše znanje kao dio toga svijeta. Kozmologija se ubraja među temeljne ljudske interese. Odgovori na pitanja o kozmosu tijekom povijesti dolazili su iz više perspektiva, osobito iz filozofijske. No, u novije vrijeme, točnije posljednjih sto godina, odgovori na pitanja o kozmosu uglavnom dolaze iz konteksta suvremene kozmologije određene kao fizikalne (empirijske) discipline. Stoga postoji tendencija shvatiti suvremenu kozmologiju isključivo kao fizikalnu kozmologiju, a filozofiji odreći relevantnost u kontekstu rasprave velikih kozmoloških pitanja. Štoviše, postoji tendencija smatrati da teorijska fizika može ponuditi odgovor na tradicionalno filozofijska pitanja, a filozofiju proglasiti mrtvom... ( Iz uvoda)

Čudna smrt Europe osoban je prikaz kontinenta i kulture uhvaćene u činu samoubojstva. Kombinacija sve nižeg nataliteta, masovne imigracije te sve većeg nepovjerenja u sebe i mržnje prema samome sebi dovela je do toga da se Europljani nisu u stanju zauzeti za sebe i ne mogu se oduprijeti sveobuhvatnoj promjeni vlastita društva. Ova knjiga nije samo analiza demografskih i političkih zbivanja nego i osobno svjedočanstvo o kontinentu u stanju autodestruktivnosti. Obuhvaća izvještaje iz cijeloga kontinenta, od mjesta na kojima se migranti iskrcaju do mjesta na kojima naposljetku završe, od ljudi koji im požele dobrodošlicu do onih koji ih ne mogu prihvatiti.
Ispričana na temelju iskustva iz prve ruke i poduprta impresivnim istraživanjima i dokazima, knjiga se bavi razočaravajućim neuspjehom multikulturalizma, naglim zaokretom Angele Merkel glede migracije, nedovoljnom repatrijacijom i fksacijom Zapada na osjećaj krivnje. Murray je putovao u Berlin, Pariz, Skandinaviju, Lampedusu i u Grčku kako bi otkrio slabost u samome srcu europske kulture i čuo priče onih koji su u Europu stigli iz dalekih zemalja. Autor u svakom poglavlju također korakne unatrag i pogleda širu sliku koja će objasniti samoubilački nagon starog kontinenta te odgovoriti na pitanje zašto bi itko, a pogotovo cijela jedna civilizacija, učinila to samoj sebi?

Knjiga završava dvjema vizijama Europe – optimističnom i pesimističnom – koje dočaravaju sliku kontinenta u krizi i nude izbor mogućih sljedećih koraka.

Preuzeto sa stranica Školske knjige

Knjiga Alojzije Stepinac – Pillar of Human Rights istražuje kako je mladi svećenik iz ruralnog dijela Hrvatske postao junak svojega naroda, Katoličke crkve i mnogih drugih diljem svijeta. Poput starozavjetnog proroka, nadbiskup Stepinac ostao je nepokolebljivo vjeran svojoj Crkvi i prirodnim zakonima tako što je bio glas savjesti tijekom triju totalitarnih režima. Branio je učenje Crkve i na taj način pokazao kako religiozan čovjek u skladu sa univerzalnim vrijednostima može pojmiti jedinstvo svijeta u njegovoj različitosti – stoji u sažetku knjige.

Esther Gitman doktorirala je na Odsjeku za povijest City University of New York, a spoznaje svojeg istraživanja sažela je u knjizi Kad hrabrost prevlada (When Courage Prevailed) koju je na hrvatskom jeziku objavila Kršćanska sadašnjost 2012. godine, a obrađuje temu spašavanja i preživljavanja Židova u NDH te ulogu zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u tom razdoblju. Autorica potom nastavlja sustavno istraživanje problematike Židova u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata i pitanja o nedužnosti kardinala Alojzija Stepinca. Rezultat tih nastojanja je i knjiga Alojzije Stepinac - Pillar of human rights, objavljena po prvi put na engleskom jeziku u suizdanju Kršćanske sadašnjosti i HKS-a.

Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti