John Polkinghorne, ugledni teorijski fizičar i teolog, već je desetljećima jedan od vodećih autoriteta u tumačenju odnosa između znanosti i religije. U svojoj poznatoj knjizi Vjera u Boga u doba znanosti, nastaloj na osnovi popularnoga niza predavanja koje je održao na Sveučilištu Yale, propituje mogu li se religija i znanost uskladiti ili se nužno međusobno isključuju, odnosno kosi li se vjerovanje u Boga sa znanstvenim principima doba u kojemu živimo.

Namijenjena najširemu krugu čitatelja, ova pristupačno pisana knjiga progovara o raznim vidovima odnosa znanosti i religije. Polkinghorne tako istražuje novu naravnu teologiju te naglašava važnost moralnoga i estetskoga iskustva kao i ljudske intuicije vrijednosti i nade. On postavlja i pitanje
djeluje li Bog u fizičkomu svijetu, iznosi svoje ideje o ulozi teorije kaosa, istražuje mogućnosti budućega dijaloga znanosti i vjere te njihove zajedničke potrage za istinom.

Časopisi Publishers Weekly i Booklist uvrstili su svojedobno knjigu Vjera u Boga u doba znanosti u svoje top izbore najboljih knjiga o religiji, a sada ovu poznatu knjigu donosimo konačno i u hrvatskomu prijevodu, radu uglednoga fizičara prof. emer. Miroslava Furića, a doradio ga je prof. dr. sc. Stipe Kutleša, ugledni hrvatski fizičar i filozof.

Preuzeto sa stranica Verbuma

„Na stranicama ovog djela otkrivamo pravo lice sv. Faustine i mnoge druge i drugačije verzije dimenzija njezine osobnosti i duha. Tko još uvijek ne zna za ovu „tajnicu Božjeg milosrđa“ – kako ju je sâm Isus nazivao – trebao bi zapravo početi s ovom knjigom. Toliko jednostavna, poučna, pristupačna, simpatična, neodoljivo privlačna i čitljiva knjiga, rijetko se može naći u katoličkim izdavaštvima. Ne pretjerujem. U Poljskoj je godinama bila jedna od najčitanijih knjiga i zaista mi je neopisivo drago da je konačno došlo vrijeme da je i naš narod može čitati na svojem jeziku. Dopustimo da nas ova tako divna knjiga podigne u našim malaksalostima, izvuče iz naših tjeskoba, razveseli Božjom ljubavlju! Vidjet ćete, ovo će vam posebno štivo vratiti vjeru, vratiti osmjeh na lice i obnoviti pouzdanje u Gospodina i povjerenje u njegove, često čudnovate, putove! Isuse, uzdam se u Tebe!“   

Iz predgovora hrvatskom izdanju

»Riječ Božja u ljudskom jeziku. Tumačenje Biblije u komunikacijskoj perspektivi« nova je knjiga Silvane Fužinato i Massima Grillija objavljena u nakladi Glasa Koncila.

Komunikacija je temelj biblijske riječi, a Riječ Božja je čovjeku uvijek upućena posredovanjem nekoga ili nečega, tj. posredovanjem riječi. Zato je za razumijevanje istine objavljenje u Svetom pismu potrebno istražiti svijet komunikacije.

Autori Fužinato i Grilli novoobjavljenom knjigom žele pridonijeti razumijevanju Biblije kao komunikacijskoga događaja. Pri tome rabe pragmatiku (znanost koja proučava djelovanje riječi) primijenjenu na biblijskim tekstovima. Riječ je o pristupu koji vodi računa o svim procesima koji se odvijaju u trenutku čitanja biblijskoga teksta. Interpretacijom biblijskih tekstova u komunikacijskoj perspektivi čitatelja današnjega vremena potiče se na dijalog s biblijskim tekstom, upućujući ne samo na značenje teksta, nego i na reakcije, promjene i djelovanje koje tekst u njemu pobuđuje i zahtijeva. On pomiruje sadašnje čitatelje s biblijskim tekstom nastojeći da pritom ne ubije ni prošlost ni sadašnjost, nego da ih dovede do plodonosnijega dijaloga.

Knjiga je podijeljena u dvije cjeline. U prvoj cjelini autori prikazuju temeljne značajke komunikacijskoga pristupa. U drugoj cjelini, koja je više praktičnoga karaktera, donose nekoliko aplikacijskih modela iz poznatih odlomaka evanđelja (Blaženstva – Mt 5, 3-12; Uskrsnuće Isusovo – Mk 16, 1-8; Isusov odnos prema grješnicima – Lk 7, 36-50 i Ozdravljenje uzetoga – Iv 5, 1-18).

Prva knjiga ove tematike na hrvatskom govornom području namijenjena je profesorima i studentima teologije, ali i svima koji žele ući u dublji i plodonosniji dijalog s riječju Božjom, utjelovljujući ju u konkretnim situacijama vlastita života.

Diljem svijeta, na svim jezicima, objavljeno je već na stotine djela koja se bave smrtnom kaznom. Čemu onda još jedno? Jer je ova tema, pod najutjecajnijim, najovlaštenijim potpisima, gotovo uvijek bila razmatranja pod filozofskim, moralnim, religioznim, upravo zakonodavnim vidom, a nedostajao je, mislimo, ogoljen rad, oslobođen a priori svakoga intelektualnog vida, a koji razmatra ovaj složen i širok predmet pod jednostavnim vidovima tehnike i metode. Očito je da jedan takav pristup, sveusve ograničen, nije učinjen da bi završio konačnim radom o tom pitanju. Smrtna kazna, grozna i univerzalna liturgija, suviše je po svojim mnogostrurkim oblicima široka da bi i razmatrala takvu odvažnost.

Iz Uvoda

»Kasni srednji vijek period je obilježen suprotnostima i burnim događajima, isto­vremenim djelovanjem integracijskih i dezintegracijskih silnica. To je razdoblje u kojem dolazi do značajnih promjena na političkom planu, ali i u drugim aspektima života, razdoblje koje je bitno odredilo kasniji razvoj hrvatskog društva. Dalmacija dolazi pod vlast Mletačke Republike te postaje dio mletačkog Stato da mar, čime je njezin zaseban razvoj određen za više stoljeća. Veliki dijelovi hrvatskog teritorija do kraja srednjeg vijeka potpadaju pod vlast Osmanlija i tako također bivaju odvojeni od ostatka hrvatskih zemalja. Iako su na početku kasnog srednjeg vijeka tek udalje­na prijetnja, Osmanlije su ubrzo postale čimbenik koji je bitno utjecao na sudbinu hrvatskog naroda u tom razdoblju. Osim do gubitka teritorija, ratovi s Osmanlijama dovode i do teških pustošenja te posredno i neposredno nanose znatnu štetu gos­podarstvu, a financijsku snagu države slabe i veliki troškovi za obranu. Posljedica osmanlijskih djelovanja su i velike migracije stanovništva kako unutar zemlje tako i izvan njezinih granica. Te su migracije dovele i do širenja hrvatskog imena na pros­tor srednjovjekovne Slavonije i stapanja hrvatskog i slavonskog plemstva, čime se stvara osnovica za buduću integraciju hrvatskog prostora.

Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo u tom je razdoblju u više navrata bilo suočeno i s borbama za krunu između različitih pretendenata. One su također dovodile do značajnih razaranja, ali i do slabljenja položaja kralja u odnosu na barune, odnosno pripadnike najvišeg sloja plemstva i nosioce najvažnijih državnih dužnosti, kao i do promjena u načinu na koji je plemstvo doživljavalo samo sebe i nastanka ideje o plemstvu kao nositelju suvereniteta. Kasni srednji vijek je i razdoblje u kojem dolazi do niza reformi u sudstvu, upravi, poreznom sustavu, kao i do razvoja kulture i po­jave renesanse umjetnosti i humanističke misli na ovim prostorima.

(…) Suradnici u ovom svesku većinom su pripadnici srednje generacije povjesničara, a dolaze s različitih ustanova diljem Hrvatske. Iako se njihovi pristupi izradi tekstova, kao i ocjene pojedinih događaja, osoba i situacija koje donose, u određenoj mjeri razlikuju, što je posljedica poštivanja slobode svakog istraživača, svim je autorima zajedničko nastojanje da čitatelju pruže pregled sadašnjeg stanja istraživanja poje­dinih tema i dosegnutog stupnja spoznaje, pri čemu navode i rezultate svojih najno­vijih istraživanja. Osim toga, treba napomenuti da je želja da se stvori što cjelovitija slika prošlih vremena autore usmjerila prema novim metodološkim pristupima i dosad zapostavljenim vrelima, i to uz korištenje rezultata ne samo historiografije već i drugih znanstvenih disciplina, poput arheologije, povijesti umjetnosti, filolo­gije i povijesti književnosti. Jednostavno rečeno, autori su željeli pokazati dokle smo u spoznajama o hrvatskom kasnom srednjem vijeku došli, istovremeno time dajući poticaj novim istraživanjima« (Marija Karbić)

O hrvatskoj povijesti kasnoga srednjeg vijeka pišu Stanko ANDRIĆ, Irena BENYOVSKY LATIN, Ivan BOTICA, Goran BUDEČ, Lovorka ČORALIĆ, Sabine Florence FABIJANEC, Borislav GRGIN, Sandra IVOVIĆ, Kornelija JURIN STARČEVIĆ, Ivan JURKOVIĆ, Damir KARBIĆ, Marija KARBIĆ, Meri KUNČIĆ, Robert KURELIĆ, Vjeran KURSAR, Zoran LADIĆ, Nella LONZA, Ivan MAJNARIĆ, Marija MOGOROVIĆ CRLJENKO, Jadranka NERALIĆ, Zrinka NOVAK, Zrinka PEŠORDA VARDIĆ, Gordan RAVANČIĆ.

Preuzeto sa stranica Matice hrvatske