Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove objavio je knjigu p. Marka Matića, pod naslovom „Očenaš – u sklopu biblijsko-teoloških ogleda“ (Zagreb, 2018, 416 str).  Knjiga sadrži dvanaest ogleda na različite teme, a najveći je nedavno napisani i prvi put objavljeni ogled „Teologija očenaša“. Svima je dobro poznato da p. Marko voli „lomiti Riječ,“ tj. tumačiti Sveto pismo, a rezultat dugogodišnjih meditacija nad molitvom Gospodnjom je upravo spomenuta dragocjena studija. Ona će biti od velike koristi, duhovne i teološko, svima nama koji svaki dan i po više puta izričemo tu molitvu, često bez velikog promišljanja o njezinoj dubini.

Ostali ogledi bave se uvijek aktualnim temama poput pitanja tzv. „historijskog Isusa,“ povijesti Isusova djetinjstva, o Kani Galilejskoj te o svetom Pavlu Apostolu kao „ocu Europe.“ Manje je poznato da je p. Matić zapravo po doktorskim studijima stručnjak u sustavnoj teologiji, napose poznavatelj misli J. Moltmanna i K. Rahnera. Dva ogleda su posvećena njima. Tu su i ogledi o kristološkom doprinosu paleontologa i teologa Teilharda de Chardina, o teologiji bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije i dijalogu između kršćana i marksista 1960-tih godina.

"Nema sumnje da je doba kiborga pred nama. Ali što to znači i kakav će ono učinak imati na naše živote? Točnije, kako se roboti uklapaju u ovo i što će to značiti za životni vijek i ljudske sposobnosti? Sami pokušaji razmišljanja o ovim problemima mogu se pokazati izrazito problematičnima. Možda je ova tema previše prožeta znanstveno-fantastičkim predviđanjima, možda je tu tehnologiju, iz više razloga, teško razumjeti a čak i način na koji je predstavljena u medijima ostavlja pomalo neiskren dojam.
Ono što ova knjiga Ivane Greguric pokušava ostvariti jest uhvatiti se izravno u koštac s ovom temom na način koji je dostupan svima koji, barem ponekad, koriste svoju moć razmišljanja. Vjerujem kako je ona uspjela ostvariti svoj zadatak do te mjere da bi ova knjiga vrlo lako mogla postati referentna točka za sva pitanja o kibernetici, posebno u vidu njihove povezanosti s budućnošću. Ranije sam dosta kritički gledao na neke od članaka napisanih u ovom polju na ovu ili sličnu temu, zato što autor ne bi imao potrebno tehničko znanje pa bi, sukladno tome, izvedeni zaključci bili gotovo komično podvojeni od stvarnosti, unatoč tome što su bili nešto što možda ljudi žele čuti. Za ovu knjigu nemam takve kritike.
Pojam našeg postojanja i njegovog oblika čini temelje većeg dijela suvremene zapadnjačke filozofije. Descartes, Kant i ostali pokušali su odgovoriti na pitanja kao što su »Tko sam ja i kako znam da postojim?«. Na početku ove knjige, Greguric se izravno suočava s ovim problemom po pitanju što to sve skupa znači za kibemetička bića. Konkretno, s mozgom koji može biti djelomično ljudski a djelomično strojna mreža, znači li to da »Ja« postaje »Mi«? Kao što autorica navodi, ovo može značiti kraj filozofije kakvu poznajemo. Pojmovi kao Što su transhumanizam i kiborzi razmatraju se u vidu različitih mogućih oblika. Za one koji nisu sigurni što je kiborg, ova detaljna analiza opisuje čitav spektar postojećih mogućnosti. Svaka se kritički sagleda u vidu onog što ona zapravo jest. Na taj se način rasprava bavi i integriranom bionikom, životinjskim, pa čak i insektnim kiborzima. Istovremeno se istražuje rad glavnih pokretača u ovom polju, među koje pripadaju Stelarc, Eyborgsi, Steve Mann i, drago mi je što to mogu reći, moj vlastiti rad. Općenito gledano, kao što ćete i sami vidjeti, ova je knjiga izrazito dostupna i nije vam potrebna diploma iz filozofije da biste pratili tijek radnje u njoj. Ostvarivanjem toga, Greguric uspješno isprepleće tekst popularnim pojmovima koji su u širokoj uporabi. Primjer toga bilo bi Hakiranje ljudi, Biohakeri i Neurohakiranje. Također se teme od izrazitog interesa, poput pitanja o tome kako provedena istraživanja utječu na životni vijek, promatraju kao prirodna progresija.
Čitanjem ove knjige otkrio sam teme koje su poslužile kao nov, iako izrazito povezan, doprinos mnogim pitanjima. Tu bih želio istaknuti razmjenu i zamjenu organa, posebice kad se razmotri uporaba tehnologije kao oblik nadomještanja. Ali također materija i energija ulaze u ovu kategoriju kao i, što je najzanimljivije od svega, organi za izmjenu informacija. Kulminacija svega ovoga je općenitije poimanje poboljšanja ljudi i do čega sve ovo može dovesti.
Ono što mi se također sviđa kod ove knjige je to da Greguric razmatra neke od društvenih učinaka kiborgizacije. To uključuje utjecaj na sport, i u vidu budućih smjerova razvoja ali i učinke koje već sada počinjemo uviđati. Također se razmatra i umjetnost, posebno u smislu performativne umjetnosti. Razmišljanje o tim temama predstavlja blagi uvod k seksi strani robota i robotike u istraživanju onog što je zbilja moguće i što bi moglo biti moguće u budućnosti.
Naravno da po pitanju budućnosti ne možemo daleko doći bez da ne promislimo
0 tome što to sve znači budući da početak kiborga i robotike izravno utječe na ljude. Kako će ljudi živjeti u kohabitaciji s kiborzima i robotima? Hoće li se singularnost de-finitivno ostvariti? Što su umjetni mozgovi? Je li besmrtnost na jedan način i moguća? Kao inovativan dodatak ovom dijelu knjige Greguric uključuje i transkripte više raz-govora jedan-na-jedan koje je provela sa stručnjacima u ovom polju. Njima se uspije¬va staviti u kontekst jako velik dio sadržaja ove knjige.
Za mene je ova knjiga uzbudljiv, moderan i sveobuhvatan pregled pitanja kiborga i poboljšavanja ljudi. Da je mnoštvo mišljenja o tome u kojem smjeru se stvari kreću i što bi to sve moglo značiti. Koristi se filozofijom, tehnologijom i futurologijom na pristupačan i čitljiv način kako bi se u tečnom obliku prikazala tema koja bi mogla biti teška, a nekima i nepoznata. Na taj se način knjiga može čitati u obliku priče ili se mogu uzimati njeni dijelovi radi specifičnih informacija. Uživajte!"

Kevin Warwick, Profesor emeritus, Zamjenik Prorektora za istraživanja pri Sveučilišni Coventry Profesor kibemetike pri Sveučilištu Reading, Ujedinjeno Kraljevstvo

Apostolska pobudnica pape Franje Radost ljubavi među dijelom katolika izazvala nedoumice i pitanja koja su kulminirala u pitanjima četvorice kardinala (tzv. dubia). I kad ova knjiga ne bi bila prvo filozofsko-teološko razmišljanje kakva hrvatskoga autora o toj pobudnici pape Franje, ona bi zavrjeđivala pozornost, kako zbog sadržaja i autora, tako i zbog mišljenja recenzenata. Autor tvrdi da je Wojtyłin fenomenološki pristup najbolji okvir za razumijevanje pristupa pape Franje. Posebno se suočava sa spornim dijelovima pobudnice te, na kraju knjige, odgovara na četiri postavljena pitanja. Knjiga je izvrstan doprinos ponajprije unutarcrkvenomu dijalogu koji umnogome nedostaje kako u našoj mjesnoj Crkvi, tako i u društvu. Bit će posebice poticajna onima koji djeluju u obiteljskome pastoralu, ali i obiteljima ranjenima različitim tzv. neredovitim situacijama.

(Preuzeto sa stranica Salesiana)

Jedinova Velika povijest Crkve, čijem se uređivačkom poslu pridružio i Konrad Repgen, koju su autori počeli objavljivati sada već davne 1979. godine, već je i u Hrvatskoj, od objavljivanja njezina I. sveska 1972. godine, postalo nezaobilazno djelo za proučavanje opće povijesti Crkve.

Do sada je na hrvatski jezik u izdanju Kršćanske sadašnjosti objavljeno 8 svezaka, s time da su svesci III i VI objavljeni u dva polusveska.

Ovim devetim sveskom, kojim je obuhvaćena suvremena povijest Crkve od 1914. godine i početka Prvoga svjetskog rata pa sve do one suvremenosti u kojoj su autori zaključivali svoje djelo, odnosno do osamdesetih godina prošlog stoljeća, zaokružuje se to monumentalno djelo, nezaobilazno za proučavanje crkvene povijesti. Ono je ipak pregledno, budući da je riječ o svjetskoj crkvenoj povijesti, pa će i dalje nacionalne povijesti imati što proučavati.

„Pisanje suvremene crkvene povijesti zahtijeva  veću odvažnost od pisanja političke povijesti. Razvitak Crkve odvija se u valovima veće dužine nego razvoj društva. Era nacionalsocijalizma kao povijesne činjenice je iza nas, djelovanje Drugoga Vatikanskog koncila još se ne da procijeniti. Za  političku povijest povjesničaru su vrela pristupačna i obilato na raspolaganju, a za crkvenu povijest važni snopovi vrela još nisu pristupačni. Povrh toga, ostala materija koju je trebalo obraditi tako je opširna i slojevita da su samo stručnjaci sposobni stvoriti si određeni pregled i uvid, zapaziti postojeće težnje te ih povezati s prethodnima. Time se broj suradnika nužno povećao i usklađivanje otežalo, ne samo u odnosu na pojedina područja crkvenoga života nego i u izvješćima o pojedinim zemljama, osobito kada je riječ o Trećem svijetu“, piše još 1979. godine H. Jedin, a u svojem predgovoru izdanju ovog sveska 1985. godine K. Repgen navodi da se njemački izdavač odlučio da ovaj VII. svezak treba tiskati nepromijenjeno, bez obzira što su se u međuvremenu dogodile neke promjene.

Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti

Knjiga u svojem obraćanju laicima, ali i svećenicima, pokazuje kako se apostolat povezuje s Duhom Svetim i s Marijom: iznenađujuće je vidjeti da i danas kao i u početku taj savez vodi rađanju Krista. To je ključ i snaga ove knjige.
Teološke misli u legionarskom obećanju koje su Vas nadahnule, za članove Marijine legije bit će, ne dvojimo, izvrstan materijal za meditaciju ali i moćan poticaj da se uvijek još više predaju apostolskom djelovanju.