Knjiga obrađuje političku teologiju u pavlovskim spisima, pri čemu autor pod pojmom "politički" shvaća značenje koje proistječe iz grčkog korijena – polis u značenju država, grad, tj. sve ono što se donosi na javnu, zajedničku, društvenu stvarnost uređene ljudske zajednice.

Knjiga je podijeljena na četiri cjeline. Prvi dio predstavlja povijest istraživanja pavlovskih spisa pri čemu je naglasak stavljen na pokušaje suglasja oko pojedinih ključnih pitanja Pavlove teologije. Potom slijedi poglavlje u kojem autor razlaže pojam biblijske političke teologije te bitne elemente i povijesni kontekst koji su doveli do njezina nastanka. U trećem dijelu rada donosi istraživanje pavlovskih spisa, tj. nove teme u kojima se analizira radikalnost Pavlova političkog angažmana u odnosu na rimsku imperijalnu vlast. Posljednja cjelina bavi se elementima biblijske teologije koja Pavla predstavlja začetnikom alternativnog društva. Pri tome autor polazi od krsne formule u Gal 3,28 (nema više: Židov – Grk; nema više rob slobodnjak; nema više muško – žensko) i prati njihovo ostvarivanje u crkvenim zajednicama koje je vodio sv. Pavao te ih stavlja u odnos s praksom Rimskog imperija.

Povod za pisanje knjige Čatić je pronašao u općem stanju hrvatskog društva, koje iako u velikom postotku kršćansko, karakterizira posvemašnja kriza kako na kulturnom tako i društveno-ekonomskom polju. Pitajući se kako je moguće da kršćani ostaju bez odgovora pred slomom društva ili se aktiviraju u ljubavi prema čovjeku tek kada upadne u krajnju bijedu, odgovor je potražio u Svetome pismu, tj. pavlovskim spisima. Kako se od Pavlovih vremena i u crkvenom i društvenom ustroju mnogo toga promijenilo, Biblija na to pitanje ne pruža potpuni odgovor, ali ona daje potencijal Crkve i smisao njezina poslanja u svijetu koji je okružuje.

(Preuzeto sa stranica Glas Koncila)

Slaviti Godinu milosrđa veliko je obećanje i mala kušnja. Veliko obećanje jer Bog ulazi u igru. Milosrđe je riječ koja je u mnogim jezicima ovoga svijeta religiozno obojena. Koji političar, koji sudac, koji menadžer hoće, može, smije biti milosrdan? No, da je Bog milosrdan -u to vjeruju i nadaju se mnogi ljudi. 

Ako Crkva, što ovi ljudi, nadajmo se, također vjeruju zastupa Božju stvar, nadajmo se, također vjeruju, zastupa Božju stvar, prema unutra i prema vani, mora i ona milosrđe ispisati na svoju zastavu. Da je proglašenje "Godine milosrđa" širom svijeta naišao na snažan - i uvelike pozitivan- odjek, pokazuje čežnju za shvaćanjem i oproštenjem u Božje ime. 

Ovo je knjiga koja će baš za čitatelje osobno interpretirati Božju i nepogrešivu biblijsku poruku, voditi ih korak po korak, kao za ruku, putem, na kraju kojega se nalazi njihova osobna svetost. Svakako svetost u kršćanskom smislu, bez imalo popuštanja i licemjerja,
a to znači u jako zahtjevnom obliku. Čitanje ove knjige u sebi nosi određeni rizik.
Zapravo u njoj nećete naći nikakve kompromise, nećete razmišljati o slabostima drugih, nećete nikoga ocjenjivati, uspoređivati sa sobom, nego ćete cijelo vrijeme slušati kakav si Ti... Hoćete li to izdržati? Jeste li spremni čitajući ove stranice, polako, kirurškom preciznošću otkrivati svoju nutrinu? Štoviše, ako budete išli ovim putem možda ćete srušiti tvoj dosadašnji svijet, okrenuti se naglavačke vaša hijerarhija vrijednosti. Treba lude ljubavi, čvrsto ukorijenjene u Bogu, da se dobrovoljno odluči primiti križ svoga života. Odluka je na Vama!

Papa Benedikt ostat će zapamćen kao prvi papa našega doba koji se odrekao svoje službe, posvetivši se životu molitve i razmišljanja, "skriven od svijeta" u nekadašnjemu samostanu u vatikanskim vrtovima. U ovoj jedinstvenoj knjizi prekida šutnju: u povjerljivu razgovoru sa svojim dugogodišnjim sugovornikom Peterom Seewaldom prvi put u povijesti jedan papa pravi bilancu svojega pontifikata i svojega života.

Posljednji razgovori poput su duhovne oporuke Benedikta XVI. – dragocjena i intimna ostavština pape koji je svojom mudrošću i jednostavnošću privukao pozornost kako vjernika, tako i nevjernika.

U prisnu i dirljivu razgovoru s Peterom Seewaldom Papa emeritus prvi put govori i o poteškoćama, osjećajima i teškim trenutcima koji su prethodili njegovu odreknuću od službe te ujedno s iznimnom iskrenošću odgovara na pitanja o svojemu javnom i privatnom životu: o uspješnoj teološkoj karijeri, prijateljstvu s Ivanom Pavlom II., sudjelovanju na Vatikanskomu saboru i o izboru za papu, o nastojanjima da počisti "prljavštinu u Crkvi" (skandalu pedofilije među svećenicima, gej lobiju u Vatikanu, aferi Vatileaks), o svojemu nasljedniku papi Franji i odnosu s njime itd.

Čitajući Posljednje razgovore Benedikta XVI. imamo prigodu još se jednom obogatiti dubokim i jednostavnim mislima i duhovnim porukama ovoga iznimna čovjeka čiji su sjajni um i ponizno srce zadivili svijet.

Osnovna je intencija autora dati problematski prikaz pojma stvaralaštva, kako se promišlja u novijoj hrvatskoj filozofiji. Pritom je riječ o pokušaju kritičke interpretacije i su-mišljenja s nekim od najznačajnijih mislilaca koji su djelovali u krugu hrvatske filozofske kulture i dali joj osebujni pečat i ostavili značajan trag (Marijan Tkalčić, Danko Grlić, Ivan Focht, Gajo Petrović, Vanja Sutlić, Nikola Skledar, Esad Ćimić).  Njegov rad je inovativan i relevantan: temelji se kako na izvornim idejama u izgradnji filozofije stvaralaštva i analizi filozofskog pojma stvaralaštva tako i na istraživanju relevantnih hrvatskih filozofa.