Povijest Osoblje i kontakt Novi naslovi On-line katalog Obavijesti Rad u čitaonici Popis dostupnih časopisa Baze podataka Repozitorij Katoličkog bogoslovnog fakulteta Zbirka rukopisa i starih knjiga Spomen knjižnica J. J. Strossmayera Zavičajna zbirka "Diacovensiana" Virtualne zbirke
Digitalna knjižnica Uvjeti upisa - integrirani
Uvjeti upisa - specijalistički 
»Nakon novovjekovne i još više suvremene uzajamne otuđenosti filozofijskog i teologijskog mišljenja, Welte je smatrao svojom životnom zadaćom da teologiju kao sustavni oblik samorazumijevanja kršćanske vjere dovede u razgovor s modernim filozofiranjem koje samo sebe shvaća autonomno. A svrha tog razgovora nije samo nastojanje oko prevladavanja obostrane otuđenosti, nego i otvaranje novih i plodonosnih mogućnosti mišljenja za teologiju…
Tko kaže „religija“, uključno kaže i „čovjek“ – jer samo on je religiozan, samo on ima religiju. Stoga je čovjek također u središtu Welteove pozornosti. Osnovni fenomeni ljudskoga: sloboda, tjelesnost, jezik, vrijeme, povijesnost i povijest zaokupljaju Welteov pozorni pogled tako da on, polazeći od njih, iznosi na vidjelo čovjeka u njegovu osobnom dostojanstvu te u njegovu međuosobnom i povijesnom bivovanju, u njegovoj tjelesnosti, u njegovim mijenama i u njegovoj smrtnosti.
Na pozadini velikih lomova i katastrofa XX. stoljeća, novih smjerova misli u filozofiji, te u suočenosti s napredujućom tehničkom civilizacijom Welte uporno ispituje i promišlja mogućnosti „novog humanizma“. On ga shvaća kao hitnu zadaću da se s jedne strane prihvati i dalje razvija moderna tehnološka civilizacija, koja olakšava svladavanje muka i tegoba življenja, ali da se, s druge strane, unutar nje i protiv njezinih dezintegrativnih tendencija razvijaju potisnute mogućnosti cjelovitog čovještva, koje u sebi integrira naturu i kulturu, pojedinca i društvo, svakodnevnicu (rad) i blagdan, život i smrt, imanenciju i transcendenciju. „Novi će se humanizam dakle sastojati u tome da se opet združe dijalektičke i antagonističke sile civilizatorskog razvitka, te da se njihova dijalektika ukine i sačuva u višem jedinstvu.“ Welte je svjestan utopijskog karaktera tih misli, koje je razvijao u zadnjem desetljeću svog života, ali smatra da „u traganje za tim moramo uložiti sve sile našega života.“ U pitanju je budućnost onog ljudskog, čovjeka kao čovjeka« (Stjepan Kušar)
Vodeći se Duhovnim vježbama sv. Ignacija Lojolskoga knjiga Samo je u njemu nada donosi duhovno iskustvo i pouke pape Franje (tadašnjega kardinala Bergoglia), a nastala je tijekom duhovnih vježba koje je održao španjolskim biskupima u Madridu 2006. godine.
"Nada je u istini" – riječi su pape Franje koje odjekuju u ovoj knjizi i koje su poziv svima nama da budemo svjedoci istine. Iako nam se čini kako ponekad ne pobjeđuju ni istina ni dobro te kako trud, rad i poštenje ne bivaju nagrađeni u životu, ova nas Papina knjiga podsjeća na to da je potrebno ustrajati i da svatko u životu može iskusiti pravednu nagradu ako bude ustrajan i strpljiv. Nada koju nam daje Otac istine ukorijenjena je u stvarnosti i lišava nas svake tjeskobe i zaslijepljenosti, dajući nam odlučnost te je stoga Papin prijedlog da molimo upravo za tu nadu.
O svemu tome papa Franjo progovara svojim tipičnim slikovitim govorom jednostavna izričaja i duboka značenja, što knjigu čini zanimljivom i bliskom svakodnevici svakoga čovjeka, a ujedno je i ohrabrenje svima nama da ustrajemo na putu istine i nade.
Ova jedinstvena knjiga o milosrđ u donosi duhovno blago sv. Majke Terezije, osvajajući srca čitatelja već od prvih stranica. U njoj nas ova velika žena našega doba uči kako živjeti milosrđ e u svakodnevici te imati sretno srce i ispunjen život.
U našemu dobu najveći primjer radosna i ispunjena života kao i znak Božjega milosr đa prema svima koji su u potrebi upravo je sv. Majka Terezija, a sada u knjizi pod naslovom Poziv na milosr đe: Srca za ljubav, ruke za služenje njezino duhovno bogatstvo i poruka bivaju dostupni svima.
Objavljena u Godini milosrđ a ova knjiga donosi zbirku do sada neobjavljenih tekstova sv. Majke Terezije, te ponizne i istodobno iznimne žene vjere čiji je utjecaj danas jednako snažan kao i za njezina života. Poziv na milosr đe donosi njezine silno duboke, a ujedno i jednostavne, pristupačne mudre misli o milosr đu i suosjećanju i o tomu kako živjeti djelatnu ljubav u svakodnevici čineći vlastiti život i život bližnjih bogatijim i ljepšim.
Tekstove za knjigu prikupio je i uredio Brian Kolodiejchuk, MC, postulator kauze za proglašenje svetom Majke Terezije, poznat i kao prire đivač dviju prethodnih knjiga Majke Terezije: Do đi, budi Moje svjetlo i Gdje je ljubav, ondje je i Bog. U knjizi su sabrana i nikada do sada objavljena dirljiva svjedočanstva ljudi koji su bili bliski s Majkom Terezijom, a posebno je obogaćujuće što svako poglavlje završava kratkim promišljanjem i poticajima, kao i prijedlozima za provo đenje u život tih poticaja uz popratne molitve koje je Majka Terezija molila u svojim pobožnostima.
Knjiga Poziv na milosr đe divan je spomen na sv. Majku Tereziju, a ujedno i obogaćujući duhovni izvor za sve ljude.
Riječ je o prvoj knjizi niza AMATECA, zbirci teoloških priručnika objavljenih na deset jezika, pod međunarodnom koordinacijom izdavača Jaca Book nadahnutih djelom i teologijom Henrija de Lubaca i Hanasa Ursa von Balthasara. Više je nego znakovito da cijela zbirka, sa sedam odsjeka i 22 knjige (na hrvatskome jeziku do sada objavljeno 12 svezaka), započinje knjigom najvećega suvremenog povjesničara religija, Juliena Riesa, koji je stopama Mircee Eliadea dao presudan doprinos definiranju novoga disciplinskog područja, utemeljenoga na osjećaju svetoga u čovjeku. Ova knjiga, naime, predstavlja čovjeka u potrazi za Bogom u sklopu i u svjetlu religijske antropologije, dakle, discipline koja se razlikuje od religijske etnologije, same povijesti religija i religijske sociologije. Ona proučava čovjeka bilo kao tvorca i korisnika svega onoga simboličnoga u svetome bilo kao nositelja religijskih vjerovanja prema kojima se upravljaju njegov život i ponašanje. Riječ je o čovjeku promatranomu u jedinstvu i svojemu totalitetu: čovjeku tijela i duše, srca i savjesti, misli i volje. Ta se antropologija temelji na životu i ponašanju homo religiosusa u odnosu na iskustvo svetoga. Julien Ries (1920.-2013.), svećenik, predavač na Katoličkome sveučilištu u Louvian-la Neuveu, osnivač Centra za povijest religija, predstojnik Orijentalnog instituta, član Tajništva za nekršćane, pisac četrdesetak knjiga iz područja povijesti religija.
Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti
Nakon opsežne i temeljite knjige „Teologija dvadesetog stoljeća“ (KS, 1999.) istoga autora, talijansko izdanje iz 2007. godine aktualizirano je dodatkom koje je predstavilo globalnu rekonstrukciju kršćanske misli XX. stoljeća u njezinim najvažnijim momentima, u njezinim najzauzetijim tematikama, u bitnim tekstovima koji obilježavaju njezin tijek.
Ova pak „Kratka povijest teologije XX. stoljeća“ pruža široj publici glavne crte prethodne veće knjige. To znači da će čitatelj u ovoj knjizi naći najkraće o teologijama XX. stoljeća koje se kreću od liberalne teologije do prekida koji predstavlja dijalektička teologija; od demitologizacije do teologije povijesti, pa sve do teologija koje su poniknule izvan europskog tla (latinskoamerička, afrička, azijska) i novih vrsta teologija (feministička i ekološka).
Ovo djelo je jasna i jezgrovita rekonstrukcija kršćanske misli u njezinim mnogostrukim licima, koja se trudi iznijeti na vidjelo kontinuitet dugog razdoblja i prekida koji su označavali njezinu dvijetisućljetnu povijest.
Preuzeto sa stranica Kršćanske sadašnjosti.
Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu
IBAN račun:
Fakultet: HR4523900011100474440
Studentski dom: HR3123900011500027586
OIB: 05384220316
